Milica Jakovljević (Jagodina, 22. april 1887 – Beograd, 22. decembar 1952) u književnosti i novinarstvu poznata pod pseudonimom Mir-Jam, pripada onom naraštaju srpskih intelektualki koji su na prelazu iz XIX u XX vek živeli između starog poretka i novog doba, između patrijarhalne discipline i modernih čežnji za ličnošću, obrazovanjem i ljubavlju. Njen život i delo razvijali su se u senci velikih istorijskih potresa – ratova, državnih slomova i ideoloških lomova – ali i u svetlu jedne uporne, gotovo tihe borbe za pravo žene da bude i osećajna i samosvesna.
Rođena je 22. decembra 1887. godine u Jagodini, u činovničkoj porodici koja je pripadala onom obrazovanom građanskom sloju Srbije na izmaku XIX veka. Detinjstvo je provela u unutrašnjosti zemlje, u sredini u kojoj se još živelo po strogim moralnim kodeksima, ali gde su knjiga, škola i „lepo vaspitanje“ već bili putokaz društvenog uspona. Upravo u takvom okruženju formirao se Mir-Jamin pogled na svet: s jedne strane odan tradiciji, s druge okrenut unutrašnjem životu pojedinca.
Školovanje je nastavila u Beogradu, a potom u Švajcarskoj, gde je boravila u vreme kada je to za mladu Srpkinju bilo izuzetak, a ne pravilo. Taj dodir sa evropskom kulturom, sa građanskim društvom u kome su žene imale veću vidljivost u javnom životu, ostavio je trajan trag u njenoj prozi. Po povratku u Srbiju, radila je kao učiteljica, ali je novinarstvo ubrzo postalo njeno pravo životno zanimanje.
Pod pseudonimom Mir-Jam počinje da piše za beogradske listove i časopise, pre svega za Politiku, gde će godinama objavljivati romane u nastavcima, feljtone i pripovetke. Taj format – svakodnevno obraćanje širokoj čitalačkoj publici – odredio je i stil njene proze: jasan, pitak, emotivan, usmeren na sudbine „običnih“ ljudi, pre svega mladih žena iz građanskog staleža.
Prvi svetski rat prekida njenu novinarsku karijeru i baca je u vrtlog opšteg stradanja. Povlačenje, siromaštvo i neizvesnost ratnih godina ostavili su u njoj osećaj prolaznosti i krhkosti sreće, što će kasnije postati jedna od konstanti njenih romana. U Kraljevini ŠS, a potom Jugoslaviji, Mir-Jam ponovo pronalazi svoje mesto u javnom životu, ali sada kao već afirmisana spisateljica.
Njeni najpoznatiji romani – Ranjeni orao, Greh njene majke, Nepobedivo srce, To je bilo jedne noći na Jadranu – nastaju između dva rata i osvajaju ogromnu čitalačku publiku. U njima se ogleda specifičan Mir-Jamin svet: saloni, varoške kuće, balovi, letovališta i kancelarije, ali i unutrašnje drame žena rastrzanih između dužnosti i osećanja. Ljubav je u tim romanima centralna pokretačka sila, ali nikada lišena moralnih posledica i društvenih ograničenja.
Godine 1937. premijerno je izvedena njena pozorišna komedija „Emancipovana porodica”, a 1939. se odvažila da napiše i dramu „Tamo daleko”, koja je, sa Žankom Stokić u glavnoj ulozi, trijumfalno izvedena.
Iako često osporavana od strane književne kritike kao „laka“ ili „sentimentalna“, Mir-Jam je u suštini pisala hroniku građanske Srbije i Jugoslavije, onu njenu intimnu, svakodnevnu stranu koju velika istorija retko beleži. Njene junakinje žele da vole, ali i da sačuvaju dostojanstvo; da budu moderne, a da ne pređu granice koje im je društvo postavilo. U tom naponu leži trajna privlačnost njene proze.
Drugi svetski rat i dolazak nove vlasti donose joj tiho povlačenje. U socijalističkoj Jugoslaviji njena dela bivaju potisnuta kao ostatak „buržoaske“ kulture, a sama spisateljica živi skromno i gotovo zaboravljeno. Preminula je 22. decembra 1952. godine u Beogradu, bez velike javne pažnje, kao da je zajedno sa njom u tišinu otišao i jedan čitav svet.
Ipak, vreme je pokazalo da Mir-Jam nije bila prolazna pojava. Krajem XX i početkom XXI veka njeni romani doživljavaju nova izdanja i ekranizacije, a čitaoci u njima ponovo pronalaze nešto poznato i blisko: priču o ljubavi u okviru društva koje je često strože od srca. Tako je Milica Jakovljević Mir-Jam, hroničarka jednog građanskog doba, iz tišine istorije ponovo ušla u živu kulturu sećanja.
Kuća u Molerovoj ulici u Beogradu, u kojoj je Milica Jakovljević živela, umrla, ali i napisala sva svoja dela, srušena je.
Foto: Ilustracija/pixabay
